DEDEKIND, 1. Friedrich, * Neustadt an der Leine oko 1525, † Lüneburg 27. II. 1598, lat. i njem. pjesnik. Njegov u latinskim distisima ispjevani Grobianus, 1549, vrlo je značajna satira na pijančevanje i neuglađeno vladanje, koju je Kaspar Scheit 1551 preodjeo u njemačke stihove. Od prijevoda u druge jezike izašao je donjonjemački 1583, engleski 1605, madžarski oko 1600. Njemačka su djela Dedekindova Der christliche Richter 1576 i Der bekehrte Katholik 1596.S. T.

2. Julius Wilhelm Richard, * Braunschweig 6. X. 1831, † Braunschweig 12. II. 1916, njemački matematičar; učio 1850—54 u Göttingenu, 1857—62 profesor u Zürichu, a 1862—94 na politehnici u Braunschweigu. Vrlo je originalan i dubok; proučava broj kao apstrakciju i nalazi mu neočekivanih realizacija u obliku skupova (na pr. njegovi iracionalni brojevi i ideali). Najomiljelije mu je područje viša teorija brojeva, pa je tu dao bitnih metodičkih i stvarnih priloga; vrlo je poznata njegova teorija Kummerovih ideala, kojom je omogućio aritmetiku u svakom konačnom algebarskom brojnom tijelu; to je sadržano u glasovitom djelu Vorlesungen über Zahlentheorie von P. G. Lejeune Dirichlet herausgeben und mit Zusätzen versehen von R. Dedekind, Braunschweig 1853. Primjenjivao je teoriju funkcija u aritmetici i teoriju brojeva. Neobično je veliki upliv imalo njegovo djelce Stetigkeit und irrationale Zahlen, Braunschweig 1872 sa D.-ovom originalnom teorijom realnih brojeva, prema kojoj je realni broj neki prerez (Schnitt) skupa svih racionalnih brojeva; prerez skupa racionalnih brojeva je svako rastvaranje toga skupa u dva dijela, od kojih je jedan lijevo od drugoga, na pr. rastvor toga skupa u onaj dio, koji je lijevo od π i onaj preostali dio, je jedan prerez skupa racionalnih brojeva, dakle jedan realni broj i to baš realni broj π. U glasovitom djelu Was sind und was sollen die Zahlen, Braunschweig 1887, daje originalnu teoriju prirodnih brojeva, oslanjajući se na teoriju skupova i princip potpune indukcije. Njegovo stajalište u pogledu aritmetizacije matematike vidi se u ovim njegovim izrekama: Was beweisbar ist, soll in der Wissenschaft nicht ohne Beweis geglaubt werden i Ἀεὶ ὁ ἄνϑρωπος ἀριϑμητίζει.

BIBL.: Gesammelte mathematische Werke (uredili R. Fricke i E. Noether) I, 1930, II, III 1931).Đ. K.