A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: decimalni brojni sustav
Svezak: 4
Stranica: 587
Vidi na enciklopedija.hr:
decimalni sustav

DECIMALNI BROJNI SUSTAV izrađen je po osnovci 10; zove se još i dekadski te desetični ili desetinski sustav. Nastao je odatle, što se čovjek služio prstima svojih ruku za brojenje i za pokazivanje brojeva. Općeni oblik broja N u tom sustavu glasi:

N = an.10n+an-1.10n-1 + ...a1.10 + a0 + a-1.10-1+a.-2.10-2+ ...a-m∙10-m

gdje su m, n dva prirodna (t. j. cijela pozitivna) broja ili nule, an , a-m su brojke t. j. bilo koji od znakova 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, a 10-m znači 1/10m Na pr.

N = 7.102 + 1.10 + 5 + 8.10-1 + 0.10-2 + 4.10-3 + 9.10-4, što se po zakonu pozicije piše kratko: 715.8049. Tu su decimalnom točkom (a mjesto točke rabi se i decimalni zarez) odijeljena cijela decimalna mjesta od razlomljenih; ova se zovu još i decimale, te je u našem primjeru 8 prva, 0 druga, 4 treća, a 9 četvrta decimala. Prvo mjesto na lijevo od decimalne točke je mjesto jedinica, drugo desetica, treće stotica, četvrto tisućica i t. d., a na desno su po redu mjesto desetnina, stotnina, tisućnina, desettisućnina i t. d.

Ako u decimalnom broju nema decimala, t. j. znamenaka iza decimalne točke, tada je to cijeli broj, a ako dolaze i decimale, tada je to decimalan broj u užem smislu ili decimalan razlomak. Tu je naziv »decimalan« uzet kao oznaka, da je broj razlomljen po nazivniku 10, 100, 1000 i t. d. Zbog toga se za skupno označivanje cijelih i decimalno razlomljenih brojeva upotrebljava naziv dekadski broj.R. C.