DECIMALNA KLASIFIKACIJA je bibliografski sustav, koji je izradio američki knjižničar Melvil Dewey (v.). Prvi put ga je objelodanio 1876, a kasnije postepeno usavršavao. U tom su sustavu sve znanosti razdijeljene u 10 temeljnih skupina, označenih brojkama 0 do 9. To su: 0 općenito, 1 filozofija, 2 teologija, 3 sociologija (uklj. i pravo, upravu, pedagogiju i etnologiju), 4 filologija, 5 matematika i prirodne znanosti, 6 primijenjene znanosti (uklj. medicinu, tehniku, gospodarstvo i prirad), 7 umjetnost, 8 književnost, 9 povijest (uklj. sve biografije) i zemljopis. Svaka se temeljna skupina dijeli dalje u 10 skupina, svaka od ovih skupina opet u 10 podskupina, svaka podskupina u 10 daljih podskupina, i t. d. Daljim primjenjivanjem decimalne razdiobe može se sustav neograničeno razrađivati. Oznaka za koju god skupinu dobije se tako, da se oznaci nadređene temeljne skupine dodaje jedna između znamenka 0 do 9; oznaka za koju god podskupinu tako, da se oznaci nadređene skupine dodaje opet jedna između znamenka 0 do 9, i t. d. Na pr. 3 sociologija, 34 pravo, 343 kazneno pravo, 343.2 specijalno kazneno pravo, 343.25 smrtne i tjelesne kazne i t. d. Za opće podskupine, t. j. topografske, vremenske, literarno-formalne i sl. podskupine, koje se opetuju u mnogim stručnim skupinama rasporeda, stvorio je Dewey, jedinstvene oznake. Tako se na pr. topografske i vremenske podskupine označuju brojevima, preuzetim iz temeljne skupine 9. Stručna oznaka za povijest Njemačke 943 postaje prema tome općom topografskom oznakom za Njemačku, stručna oznaka za povijest Njemačke u 19. st. 943.06 općom oznakom za Njemačku u 19. st. i sl. Ove se opće oznake dodavaju neposredno oznaci stručne skupine ili podskupine, koja se mora razvrstati s topografskog ili vremenskog gledišta. Oznaka za njemačko kazneno pravo glasi dakle 343.943, oznaka za njemačko kazneno pravo 19. st. 343.943.06. Na sličan način postupa Dewey i s ostalim općim podskupinama. Da ovo formalno izjednačivanje stručnih i općih podskupina ne bi dovelo do zabuna, ograničio je Dewey upotrebu općih podskupina na određene stručne skupine. Snalaženje u Deweyevoj d. k. olakšava veoma opširan predmetni indeks.

G. 1895 prihvatio je Institut International de Bibliographic u Bruxellesu d. k. kao podlogu za izradu svoje međunarodne bibliografije te je osim toga preporučio upotrebu ovog sustava u svim knjižnicama, bibliografijama, knjižarskim katalozima i drugim vrstama kartoteka na cijelome svijetu. Kako bi Deweyeva d. k., izrađena isprva samo za američke knjižnice, postala prikladnijom za međunarodnu upotrebu, bruseljski ju je Institut dalje razradio, a donekle i promijenio. Promjene u stručnom rasporedu Deweyeve d. k. dosta su neznatne; bitnija je promjena nastala radi toga, što je bruseljski zavod izlučio opće podskupine posve iz stručnog sustava i dodao ih glavnom rasporedu u obliku pomoćnih tabela, u kojima je odustao od dosljednog provađanja decimalne razdiobe. Oznake ovih tabela dodaju se stručnim decimalnim oznakama utvrđenim redom i rastavljaju od njih određenim znakovima. Tako je na pr. (497.1) opća topografska oznaka za Hrvatsku, »—« opća vremenska oznaka za stari vijek, (021) opća oznaka za priručnik, = 918.2 opća oznaka za djela pisana hrvatskim jezikom i sl. Na taj je način omogućena upotreba općih podskupina u svim stručnim skupinama i podskupinama, što u Deweyevoj d. k. nije moguće. Njemačko kazneno pravo ima u bruseljskom sustavu oznaku 343(43), njemačko kazneno pravo 19. st. oznaku 343(43)»18«. Kod raspoređivanja djela o pojedinim osobama, društvima i sl. odustao je bruseljski zavod i od brojčanog označivanja te dodaje stručnim oznakama ime dotične osobe ili sl. Tako je na pr. 92(Šenoa) bruseljska oznaka za Šenoinu biografiju.

D. k. upotrebljava se kao raspored za stručni katalog i smještanje knjiga u mnogim specijalnim knjižnicama iz područja tehničkih i prirodnih znanosti te u mnogim manjim općim knjižnicama znanstvenog i pučkog značaja Sjeverne Amerike, Engleske, Belgije, Danske, Norveške, Finske, Rusije, Švicarske i Španjolske. U velike znanstvene knjižnice općeg značaja nije d. k. mogla prodrijeti. U bibliografijama upotrebljava se d. k. na dva načina: ili se sva građa raspoređuje po d. k. (belgijska nar. bibliografija) ili se naslovima, rasporedanim abecednim ili drugim kojim redom, dodavaju decimalne oznake (danska i ruska nar. bibliografija i mnoge stručne, osobito tehničke bibliografije). Primijenjena na ovaj drugi način gubi d. k. karakter klasifikacionog sustava s nadređenim i podređenim skupinama, koji se u bibliotekarskoj literaturi mnogo i oštro kritizirao, te postaje brojčana simbolika, koja opisuje sadržaj i oblik pojedinih djela i članaka duljim ili kraćim brojevima.

Nastojanja bruseljskog zavoda, da svom sustavu pribavi svjetsko značenje, nisu uspjela, pa se danas osim bruseljske d. k., koja se primjenjuje u Belgiji i Rusiji, i Deweyeve d. k., koja prevladava u Americi i Norveškoj, upotrebljavaju još i mnoge druge varijante, od kojih je danska najpoznatija.

LIT.: M. Dewey, Decimal Classification and relative index, 13. izd., New York 1932; Isti, Classification decimale universelle, 2. izd.. Bruxelles 1927—1932; Isti, Dezimal-Klassifikation, Deutsche Kurzausgabe, Berlin 1932; G. Schneider, Handbuch d. Bibliographie, Leipzig 1923; C. Diesch, Katalogprobleme u. Dezimalklassifikation, Leipzig 1929; H. E. Bliss, The Organization of knowledge in libraries, New York 1933; Isti, Beiträge zur Sachkatalogisierung, Leipzig 1937.E. V.