DAŽDEVNJACI, kopneni vodozemci repaši (v.) s oblim repom. Kod nas u Hrvatskoj žive dvije vrste. Pjegavi daždevnjak (Salamandra maculosa) naraste 15—28 cm, sjajno je crn s velikim nepravilnim žutim pjegama, a živi u gorskim šumama Evrope, sjeverozapadne Afrike i zapadne Azije. Zdepasta je tijela, debelih prsta bez pandža i kreće se polagano i tromo. Po danu se negdje zavuče, a iza kiše i noću izlazi, pa se hrani gujavicama, puževima i kukcima, koje hvata, ako se giblju. Ako ga pritisnemo na zatiljak, na napadača štrca bijeli otrov, koji žeže na sluznici i uzrokuje upalu, a slabe ptičice, guštere i vodozemce ubija. Pari se na kopnu i u vodi. Ženka odabire za rađanje u proljeće hladnu izvor-vodu, u koju izbacuje mnogo mladih, koji se razvijaju 4—5 mjeseci. Za boravak u vodi ima mlado rep, sa strana plosnat, a kad mu škrge zakršljaju, sposobno je za život na kopnu. Preko zime zavuku se daždevnjaci u duboke pukotine po više njih zajedno, a početkom travnja izlaze. Daždevnjak hranjen u terariju izdrži do 18 godina. Kod nas u visokim planinama pod kamenjem i mahovinom živi, na okupu po više njih, crni daždevnjak (S. atra). On je sjajno crn i manji je od pjegavoga, do 15 cm. Kod nas se može naći u gorju iznad 700 m u Kršu, Kapeli, Velebitu, Prenju u Hercegovini, a inače u Alpama, pa se iza tople kiše javlja i danju u velikom broju. Njegova ženka daje na svijet samo po dva mlada, jer se u njenim jajovodima razviju samo dva jajeta, a od ostalih jaja, 15 i više, stvara se kaša, koju mladi jedu. Mlado se inače hrani hranjivom tekućinom stijenka materice, koju upija jako razvitim škrgama, pa mlado dovrši svoj potpuni razvoj u materinjem tijelu. Prije poroda škrge nestaju, jer crni daždevnjak dalje živi na kopnu.K. B.