DATUM (lat. »dano«) kalendarska oznaka dana, mjeseca, godine i mjesta nekoga događaja. Naziv je uzet iz rečenice, koja se u sredovječnim ispravama nalazila obično pri kraju teksta, a početak joj je glasio: »Hoc scriptum datum est« ili »Haec scripta data sunt« (ovaj spis je dan), od čega je nastao skraćen oblik: »Datum« ili »Data«. Dani mjeseca označivali su se prema rimskim kalendama (v.), nonama (v.) i idama (v.), a godine prema indikcijskom ciklusu (v.) i od 9. st. prema godinama utjelovljenja. U povelji, kojom je Karlo Veliki 14. lipnja 811 uredio rijeku Dravu granicom između salzburške nadbiskupije i akvilejske patrijaršije, čitamo na kraju: »Data XVIII. kal. Julias«. Pismo Pape Ivana VIII., poslano 7. lipnja 879 knezu Branimiru, završuje se riječima: »Data VII. die mensis junii, indictione XII.« Samo raspravljanje o sadržaju i izgrađivanju spisa označivalo se riječju: Actum. Tako u povelji, koju je knez Trpimir izdao 4. III. 852 splitskoj nadbiskupiji, čitamo: »Actum in loco, qui dicitur Byaci.« Kasnije se datum označivao vrlo često prema godišnjim dobama i svetkovinama (→ kalendar). Kako se dan računa od ponoći do ponoći, a čas, kad nastupa ponoć, mijenja se sa zemljopisnom dužinom, to isti događaj ne pada za cijelu Zemlju na isti d. (nadnevak). Ako bi netko na pr. iz Zagreba putovao prema istoku, morao bi, da mu ura ostane u skladu s vremenom proputovanih krajeva, za svaki stupanj dužine, koji prijeđe, kazaljku sata pomaknuti naprijed za 4 minute. Kad bi obišao u tom pravcu oko cijele Zemlje, dobio bi tako pomicanjem kazaljke cijeli jedan dan, a kad bi se vratio u Zagreb, utvrdio bi, da je u d-u jedan dan pred Zagrepčanima. Naprotiv, drugi, koji bi putovao od Zagreba na zapad, morao bi za svaki stupanj dužine pomaknuti kazaljku za 4 minute natrag; tako bi izgubio, obišavši oko Zemlje, jedan dan i pri povratku u Zagreb utvrdio, da je u d-u zaostao jedan dan za Zagrepčanima. Da bi se računanje d-a dovelo u sklad, potrebno je dakle, putujući oko Zemlje na istok, negdje odbiti jedan dan od d-a, a putujući na zapad dodati jedan dan. Mjesto, gdje treba izvršiti tu promjenu d-a, datumska je granica. Kao datumska granica ustanovljen je u načelu meridijan na 180° istočno ili — što je isto — zapadno od Greenwicha, koji ide Tihim oceanom. Radi prometnih i gospodarskih probitaka pojedinih skupina otoka odstupa datumska granica, koja danas vrijedi. Krajevi zapadno od datumske granice imaju d. za 1 dan veći nego krajevi istočno nje. Tko prijeđe datumsku granicu od zapada na istok, na pr. u ponedjeljak 15. travnja, mora slijedeći dan ponovno brojiti kao ponedjeljak 15. travnja, jer stanovnici s one strane broje dan njegova prijelaza kao nedjelju 14. travnja; a tko je prijeđe u ponedjeljak 15. travnja od istoka prema zapadu, mora slijedeći dan brojiti kao srijedu 17. travnja, t. j. preskočiti jedan dan, jer stanovnici s one strane datumske granice broje dan njegova prijelaza kao utorak 16. travnja.J. L-k.