DARUVAR, trgovište u zapadnoj Slavoniji u velikoj župi Livac Zapolje, u dolini Toplice (koja utječe u Ilovu). Sjedište je kotarske oblasti, kotarskog suda, trgovišne općine i općine Vanjski D., a broji 3460 stan. (1931). Katolička župa osnovana je 1821, a postoji i evangelička župa. Ima realnu gimnaziju, trgovačku akademiju, žensku obrtnu školu, stručnu produžnu školu i češku osnovnu školu pored dvije hrvatske. Od priradnih poduzeća od važnosti su ljevaonica željeza i tvornica strojeva i motora, tvornica opeka i crijepa, pivovara i tvornica leda, tvornica slamnate i pletene robe, kamenolom i krečana te električna centrala, a uz to postoji drž. voćni i lozni rasadnik. Poznate su Daruvarske toplice, izvor indiferentne vode s toplinom od 42—45°, kojom se liječe reumatizam, neuralgija i ženske bolesti. Uz kupalište se nalazi lijep perivoj. Neposredno na trgovište nadovezuje se na S selo Donji Daruvar (s 1127 stan.), a 2 km na Z nalazi se selo Gornji D. (s 1087 stan.).

Od rimskog naselja Aquae Balissae otkopani su u perivoju zidovi, a nađeno je više kamenih natpisa te dosta rimskog novca. U drugoj polovici 15. st. spominje se D. kao Hewyz (»topla voda), a kaštel u njemu Kövar, od kojeg su se sačuvali ostatci. Bio je tad vlastništvo Nelipića. G. 1474 preoteo ga je na neko vrijeme pečujski biskup Ernušt Hampo, tada gospodar susjedne Dobre Kuće. Nelipići se spominju kao gospodari još 1522, no naredne godine grad je pripao Ivanu Zapolji. Iza toga su ga osvojili Turci, a nakon oslobođenja Slavonije od Turaka spominje se D. kao selo i posjed Podborje. Pod imenom Daruvara (»Ždralov grad«) dolazi tek 1765, i to u pridjevku vlasnika posjeda, grofa Antuna Jankovića, koji je 1760—77 u D-u naseljavao obrtnike, domaće i strane, i tako stvorio današnje trgovište. Janković je u D-u 1764 sagradio lijepu baroknu (danas župnu) crkvu, 1777 veliku palaču, u kojoj se danas nalaze realna gimnazija i trgovačka akademija, i napokon kupališnu zgradu Antunova kupka, (dok je Ivanova kupka sagrađena 1818).

Na mjestu Donjeg Daruvara spominje se već u 13. st. mjesto i kat. župa Četvrtak (Csütörtökhely). Oko 1 km jz od D-a nalaze se na osamljenu brežuljku Graditi (171 m) ruševine benediktinske opatije sv. Jelene od Podborja. Samostan je bio sagrađen u gotskom slogu i utvrđen. Naslov opata S. Helenae de Podborje održao se i danas u zagrebačkom prvostolnom kaptolu.

LIT.: Đ. Szabo, Iz prošlosti Daruvara i okolice, Narodna starina XI., 1932; Đ. Szabo, Tri benediktinske opatije u županiji požeškoj, Vjesnik Hrv. arh. dr. IX., 1907.Z. D-i.