DARBOUX, Jean-Gaston, * Nîmes 19. VIII. 1842, † Pariz 25. II. 1917, francuski matematičar. Od 1866 profesor matematičke fizike na Collège de France, od 1873 profesor racionalne mehanike na Sorbonni te napokon od 1880 profesor više geometrije, kao nasljednik M. Chaslesa, za kojega je ta stolica bila na Sorbonni i osnovana; od 1889 do 1903 bio je uz to i dekan na Faculté des Sciences. Članom Akademije postade 1884, gdje je od 1900 bio i tajnik. Chasles, predšasnik Darboux-ov na katedri više geometrije, radio je na polju geometrije u čisto geometrijskom smjeru, dok se je D. vratio Mongeovom smjeru, koji je obilježen svezom analize i geometrije; jer Monge je osnivač ne samo deskriptivne, nego i diferencijalne geometrije. D. je na području ove posljednje izdao kapitalno djelo Leçons sur la théorie générale des surfaces et les applications géeometriques du calcul infinitésimal, priručnik u četiri sveska (Pariz 1888—96). Tu je sadržana čitava diferencijalna geometrija onoga doba, a s njom i teorija diferencijalnih jednačaba. Veliki dio zauzimaju vlastita autorova istraživanja, tako metoda pomičnog trobrida u teoriji krivulja i ploha, minimalne plohe i plohe konstantne krivine, transformacije i invarijante Laplaceove jednadžbe, namatanje jedne plohe na drugu, geodetske crte i t. d. Način prikazivanja doista je majstorski. Važno je i djelo Leçons sur les systèmes orthogonaux et les coordonnées curvilignes (Pariz 1910), koje s prvim čini cjelinu. Vremenski mu je prvo djelo Mémoire sur une classe remarquable de courbes et de Surfaces algébriques (Pariz 1873); te osobite krivulje nazvane su Darbouxovim krivuljama, a jedan njihov specijalni slučaj su Cassinijeve krivulje (v.). Slušačima matematike namijenjeno je djelo Principes de géométrie analytique (1917), gdje su izvanredno lijepo prikazana neka temeljna područja geometrije, tako nauka o dvoomjeru, metrički problemi, Ponceletovi teoremi, Cayleyeva geometrija (t. j. hiperbolička neeuklidska geometrija), nauka o inverziji (ciklide, obrađene s pomoću pentasfernih koordinata). D. je na području infinitezimalne geometrije stvorio posebnu školu, kojoj pripada i znatan broj geometara izvan Francuske.

LIT.: G. Lebon, Savants du jour: G. Darboux, Pariz 1910; E. Picard, Notice historique sur G. Darboux, Pariz 1917.R. C.