DANIJEL, 1. četvrti veliki prorok, rodom iz Jeruzolima, iz plemićke obitelji. Još nejak odveden je 605 pr. Kr. u Babilonsko sužanjstvo. Na dvoru Nabukodonozora izuči visoke škole i steče vrlo velik ugled koji mu još poraste, kad je Kir, kralj perzijski, osvojio 539 Babilon. Zadnje je viđenje vidio treće godine Kirove vlade (536). Zgode njegova života i njegova viđenja donosi starozavjetna knjiga Danijelova. Sačuvana je uglavnom na židovskom jeziku, na aramejskom samo 2, 4—7, 28. Deuterokanonični ulomci: tri mladića u ognjenoj peći, Bel i zmaj, i povijest čiste Suzane ušli su u Vulgatu iz grčkoga prijevoda Teodokionova. Auktor je viđenja sam Danijel, drugih dijelova kasniji hagiografi. Knjiga je konačni oblik dobila oko 300 pr. Kr. Najvažnije je Danijelovo proroštvo o godini smrti Kristove (Dan. gl. 9). Svetkovina 21. srpnja.

LIT.: J. Goettsberg, Das Buch Daniel, Bonn, 1928.

2. Iguman, † 1122, prvi ruski hodočasnik koji je opisao svoj put u Svetu zemlju. Bio je iguman nekoga manastira blizu Černigova. Njegov je putopis tiskan tri puta i preveden na francuski i engleski.

LIT.: A. E. Mader, Lexikon für Theologie und Kirche.A. J.