A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: daljinomjer
Svezak: 4
Stranica: 498 - 499
Vidi na enciklopedija.hr:
daljinomjer

DALJINOMJER, sprava za mjerenje daljine. Upotrebljava se u topništvu za mjerenje udaljenosti cilja, u pomorstvu za određivanje položaja broda, u protuzrakoplovnom topništvu za mjerenje udaljenosti zrakoplova, što služi za izračunavanje visine krilaša nad zemljom. U zemljomjerstvu služi za premjeravanje nepristupačnog zemljišta. Brodsko topništvo ne može gađati bez d-a, koji na velikim brodovima moraju mjeriti do 40 km.

Razlikuju se tri vrste d-a: 1. s kratkom osnovicom; 2. s dugom osnovicom i 3. depresioni daljinomjeri. — Princip mjerenja: Poznata osnovica daljinomjera ujedno je i osnovica trokuta, kome je vrh u cilju. Mjerenjem jednog ili

obaju kuteva rješava se nepoznata stranica, t. j. daljina.

1. daljinomjere s kratkom osnovicom dijelimo u dvije skupine: koincidentne i stereoskopske. Najbolji su Zeiss, Görz i Barr and Stroud.

U koincidentnim d-ima vidimo dvije slike, jednu iz desne d i drugu iz lijeve l prizme. Okretanjem mjerničkog kola k, pomičemo prizmu p, dok nam se slike ne pokriju. Tim pomicanjem prizme p izmjerili smo nepoznati ugao α, a na ljestvici n, namjesto stupnjeva tog ugla odčitavamo odmah daljinu.

Slika u okularu o može biti raspolovljena tako, da se moraju dvije polovice slike spojiti u jednu cjelinu (polovični d.); dvostruka, i to jedna žućkasta, a druga bijela, pa se jedna mora dovesti preko druge (preklopni d.); obratna, pa se prilikom mjerenja slike moraju dovesti točno jedna iznad druge (sukladni d.); odsječena, tako da je od slike odrezan jedan sloj, koji se mora dovesti na pravo mjesto (slojčani d.). U stereoskopskim d-ima vidimo ili jedan nepomični red točkica, koji nam se čini kao cik-cak staza, koja vodi sve dalje od našeg oka (d. s ljestvicom), ili jednu označicu, koja lebdi u zraku kao neki balon. Kad okrećemo mjernički kotačić, čini nam se, kao da se označica približava ravno prema oku ili da se od nas odalečuje (d. s pomičnom označicom).

Ako mjerimo na pr. udaljenost neke kućice, onda ćemo u prvom slučaju gledati, gdje bi nam se ta kućica našla na stazi, a na samim točkicama pročitamo daljinu. U drugom slučaju moramo okretati mjernički kotačić, dok ne dobijemo utisak, da nam oznaka lebdi točno u istoj daljini pokraj kuće. Na jednoj posebnoj ljestvici izvan okulara možemo pročitati udaljenost. Stereoskopski d-i zahtijevaju veću izvježbanost, ali im je prednost, da se njima može mjeriti udaljenost oblaka, sitnih dalekih predmeta, zrakoplova i sl.

2. Daljinomjeri s dugom osnovicom sastoje se od dva kutomjera, koja su postavljena na obali na vrlo točno poznatnom razmaku. Izmjereni kut, pod kojim se vidi brod na moru na lijevom L i desnom D kutomjeru, unose se na lukove l i d, na jednom velikom mjerničkom stolu. Presjecište je mjesto, gdje se u tom trenutku nalazi cilj. Ako se top nalazi u točki T, onda je lako ne samo izmjeriti daljinu, nego i pratiti kretanje broda, te unaprijed odrediti, gdje će se u svakom trenutku nalaziti.

3. Depresioni d-i, služe za mjerenje udaljenosti s visoke obale prema moru. D. se sastoji od durbina D, visinske ljestvice i vijka V, te daljinske ljestvice U. U ovom slučaju imamo trokut DOB, gdje je visina brda VO poznata, a mjeri se udaljenost OB. Trokuti DOB i DVU su slični. S pomoću vijka V možemo durbin podići na odgovarajuću visinu, koju u trenutku mjerenja moramo ispraviti za iznos plime ili oseke, jer one mijenjaju visinu instrumenta nad vodom. Strana VU izrađena je kao ljestvica, te na njoj s vrhovnim sveznajućim božanstvom Gamab, koje može

zemlje ispravljaju se iskrivljenjem poluge DU, koja nosi durbin.P. M-ć.