DAKSA, 1. otočić na ulazu u zaliv Gruža i Rijeke Dubrovačke. Broji se u skupinu Elafita (Jelenskih otoka). Dug je oko 500 m, širok od 90—200 m, a najviša točka nad morem doseže 24 m. Na otočiću se nalazi svjetionik.

U starini se nazivao: Dassa, Daxa, Jachxa, Achxa, Acsa, Assa, Axa. Prvi poznati vlasnik Dakse bio je vlastelin Sabo Getaldić. On je prije 1281 sagradio franjevački samostan s crkvom sv. Sabina. Franjevci su podigli i crkvice u čast Gospe i Križa s Dakse. Padom Republike Francuzi zaposjednu Daksu, poruše dobar dio samostana i sve crkvice osim glavne, a od razvaljenih zgrada izrade utvrde. Kasnije austrijska vlada proda otočić poljskomu knezu Aleksandru Poninskom. On obnovi ostatke samostana i crkvu te osnuje knjižnicu od preko 4000 knjiga s više od 200 rukopisa. Knjižnica je propala u prvom svjetskom ratu, a imala je postati poljska knjižnica za Hrvatsku. G. 1914 kupi Daksu Austrijanac Pavao Siebertz iz Beča, ali je 1921 proda Mati Galjufu iz Kupara. Uz raspelo, zvano Križ s Dakse, predaja veže postanak Gundulićeva djela »Suze sina razmetnoga«. Pjesnik je, moleći se pred raspelom u korizmi, dobio inspiraciju za taj spjev.

LIT.: V. Lisičar, Tri dubrovačka otočića (Daksa, Sv. Andrija i Ruda), Dubrovnik 1935.T. M.