DAKOTA, područje u srednjem dijelu pojasa prerija u Sjevernoj Americi. Prostire se između 49° (do Kanade) i 43° sjever. geogr. širine (do savezne države Nebraske). Zapadna granica je podnevnik od 104° zap. geogr. duž. (prema saveznim državama Montana i Wyoming), dok je istočna granica u sjevernom dijelu rijeka Red River, a u južnom podnevnik od 96°30 zap. geogr. duž. (prema saveznim državama Minnesota i Iowa). Zemljište je najvećim dijelom sastavljeno od glina, s kojih vjetar za dugih suša nosi oblake prašine, a kiše u njima stvaraju brojne i duboke vododerine, što čini kraj neprohodnim »bad lands« (loše zemlje). Klima je kontinentalna i suha (oko 500 mm padalina). Godišnje temperature opadaju od Z prema I. Za hladnih zima temperature opadaju od S prema J; česti su zimski valovi hladnoće i ljetni valovi toplote. Dobra je strana, što male količine kiša padaju uglavnom ljeti, kad su za kulture najpotrebnije. D. je obrasla travama, jedino u južnim dijelovima ima prostranih šuma. U D-u su prvi prodrli Francuzi u prvoj polovici 18. st., ali je kraj tada politički pripadao španjolskoj Luisiani. Prodiranje bijelaca u D-u išlo je teško i uz velike borbe s indijanskim plemenima, među kojima su se isticali ratoborni Siouxi. Kraj je konačno umiren 1864. G. 1880 pripala je D. Francuskoj, koja ju je tri godine kasnije (1883) ustupila Sjedinjenim američkim državama. Duž usporednice od 46° sjev. geogr. širine podijeljena je (1889) na Sjevernu (North D.) i Južnu D. (South D.), koje su kao posebne savezne države primljene u USA.

Sjeverna Dakota, zahvaća prostor od 181.821 km², na kome živi 680.845 stan. (od toga oko 7000 Indijanaca) ili 4 na km² (1936). Prije su prostrane prerije iskorišćivane za ekstenzivno stočarstvo i poljodjelstvo (lan, žita, krumpir i dr.). Postepeno se širi obrađivanje zemljišta i gajenje stoke najsuvremenijim načinima, ali velike suše često ugrožavaju žetvu. U vezi je s ovim osnovnim granama oskudan veleobrt, koji prerađuje poljodjelske i stočne sirovine (mlinarstvo, proizvodnja maslaca i kondenziranog mlijeka i sl.). Većinu stanovništva čine doseljenici iz sjeveroevropskih zemalja (Norvežani, Rusi, Nijemci i dr.); stanovništvo je poraslo posljednjih desetljeća (još 1870 samo 2000 stan.). Bismarck je upravno središte, a Fargo i Grand Forks su gospodarska središta bogatijeg istočnog dijela.

Južna Dakota zaprema 199.140 km², na kojima živi 692.849 stan. (od toga oko 16.000 Indijanaca) ili 3 na km² (1936). U ekstenzivnom stočarstvu prevladava gajenje različnih žita, lana i krumpira. Gorje Black Hills (2240 m) u jugoistočnom dijelu svojim rudnim bogatstvom kao i velike šumske površine omogućuju razvoj nekih industrija. U stanovništvu pretežu doseljenici iz sjeveroevropskih zemalja kao u Sjev. D. Političko središte je gradić Pierre, dok su gospodarska središta gradovi istočnog dijela (Sioux Falls, Aberdeen, Waterlown i dr.).J. R-ć.