ĆEVAPOVIĆ, Grgur, * Bertelovci kod Požege 23. IV. 1786, † Budim 21. IV. 1830, franjevac, član kapistranske provincije i književnik. Poslije mlade mise postao je lektor filozofije i malo zatim lektor bogoslovije, a još mlad u dva maha je bio izabran za provincijala (1821—1823 i 1827—1830). Vršeći službu izdao je na osnovi građe franjevačkih arhiva i kronika dva latinska djela, koja i danas imaju vrijednosti za proučavanje prošlosti kapistranske provincije, a sadržavaju i vrijednih bilježaka o kulturnom radu u Slavoniji: Synoptico-memorialis catalogus observantis Minorum provinciae S. Joannis a Capistrano olim Bosnae Argentinae a dimidio saeculi XIII. usque recentem aetatem, ex archivo et chronicis eiusdem recusus (Budim 1823) i Recensio observantis Minorum provinciae S. Joannis a Capistrano per Hungariam, Austriam Inferiorem et Slavoniam extensae, commentarius ethnol., philol., statist., geogr., hist. illustrata (Budim 1830). Hrvatskim jezikom je Ć. napisao u stihovima dramu Josip, sin Jakoba patrijarke (Budim 1820), najznatniju franjevačku duhovnu dramu iz Slavonije, prvi put prikazivanu 1819 u Vukovaru od školske mladeži. Prikazivanje je prepleteno pjevanjem, kojemu su zabilježeni i napjevi.

Šire obzorje pokazuje Ć. i time, što u bilješkama uz pjesme ispred drame o Josipu spominje izrijekom, da je osim slavonskih pisaca poznavao djela Barakovićeva, Đorđićeva i Kačićeva, a u pjesmi, što je na početku pjeva zbor »prikazalaca«, izbija živi njegov interes za sve ogranke južnih Slavena (»Ilira«).

Kad je prodirektor zagrebačkog školskog okružja, Tomo Košćak, nastojeći u pravopisu ujediniti Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, namislio školske knjige za zagrebačko okružje tiskati, uz neke samo sitnije promjene, pravopisom, kojim se pisalo u Slavoniji, Ć. je tu misao s veseljem prihvatio, pa se među njim i Košćakom 1816—17 razvila zanimljiva rasprava o uređenju jedinstvenoga pravopisa. — Poslije Katančićeve smrti Ć. je priredio za tisak njegov tekst Biblije, no kako je i Ć-a pretekla smrt, pobrinuo se za tiskanje toga djela njegov učenik i nasljednik u provincijalskoj časti fra Josip Matzek.

LIT.: J. Jakošić, Scriptores lnteramniae vel Pannoniae Saviae, Građa II.; J. Forko, Crtice iz slavonske književnosti, IV (izvješće osječke realke za g. 1887/8); J. Jelenić, Pravopisna rasprava između Dra Tome Košćaka i Dra fra Grge Čevapovića, Zagreb 1930.T. M-ć.