ČU-HSI (Hui an), * 1131, † 1200 pos. Kr., najznatniji predstavnik kineske filozofije za dinastije Sung iz kruga petero učiteljâ, koji se naziva sung-ju (→ Čeu-tse). Polazeći od Konfucijeve nauke razvija samostalne poglede u borbi s taoizmom (→ Laotse) i kineskim budizmom na jednu, a na drugu stranu sa školama, koje doduše kao i on grade na Konfucijevoj nauci, ali je drukčije shvaćaju i tumače; to je napose škola, koju je osnovao Hu an Kuo (1074—1138) i ona, koju je osnovao Su Hsün (1009—1066). Glavni filozofijski pogledi njegovi izloženi su u onom dijelu sabranih njegovih spisa, koji nosi naslov Li Th’i, a raspravlja kozmološka pitanja o »dahu« kao građi svijeta i o »zakonu« kao pokretnoj sili ili volji svijeta, a u vezi s tim onda o čovjeku i njegovu položaju u kozmičkom procesu, o zakonima ljudskoga života, o krepostima (čovjekoljublju, pravednosti, poštovanju i uviđavnosti) i o odnosu prema vrhovnom principu stvaranja. Č-ova nauka zadobila je naročitu važnost nesamo po utjecaju u učenom krugu kineskom, nego i po tom, što je bila osnov školskim knjigama, koje su je raširile u narodu (→ kineska filozofija).

LIT.: Harlez, Le Tchou-tze-tsieh-yao ou les principes de la philosophie de Tchou-hi, Pariz 1886; Stanley Gall, Le philosophe Tchou-hi, Shan-gai 1894; H. Hackmann, Chines. Philosophie, Gesch. d. Philos. in Einzeldarstel. I., 5., München 1927; E. V. Zenker, Gesch. d. chines. Philosophie, I., Reichenberg 1926.A. B-a.