ČUGA, Tsuga, rod drveća iz porodice borovke. Iglice su dvoredne. Cvjetovi su dvodomni, vrlo sitni. Češeri su maleni, zaobljenih kožastih ljusaka, vise, dozrijevaju u prvoj godini. Ovome rodu pripada oko 14 vrsta, koje rastu u umjerenoj zoni sjeverne Amerike i Azije. U Evropi uzgaja se više vrsta kao parkovno drveće, koje uspijeva na svježem i inače dobrom tlu.

Kanadska čuga, Tsuga canadensis Carr., do 20 m visoko drvo sjeverne Amerike. Krošnja joj je široka, grane vodoravne, a grančice vise. Kora debla je smeđa, u kasnijoj dobi jače ispucana. Iglice su oko 1 cm duge, odozdo sa 2 pruge pùći, na rubu fino napiljene, a na vrhu i na bazi tupo ušiljene, na bazi najšire. Češeri su oko 2 cm dugi. Često se uzgaja kod nas u parkovima i nasadima.M. A.

Uzgojna svojstva: K. č. uspijeva u području bukve na svježem i inače dobrom tlu. Raste dosta brzo, a zasjenu podnosi slično kao smreka. Drvo joj je bez smole, lako, mekano, trajnije od jelovine.A. P-ć.

Kalifornijska čuga, T. heterophylla Sarg., odlikuje se uskom vitkom krošnjom, te kratkim i vodoravnim granama. Iglice su joj jednolično široke. Raste u primorskom području zapadnog dijela Sjeverne Amerike. U mladosti škodi joj vjetar i mraz.

Japanska čuga, T. Sieboldii Carr., odlikuje se širokom krošnjom, dugim granama i obješenim grančicama. Iglice su joj oko 1,5 cm duge, cijela ruba, na vrhu srcoliko urezane. Uspijeva u području kitnjaka i brdske bukve.M. A.