ČRNOMELJ, trgovište u Beloj Krajini (v.), sjedište sudskoga kotara s nešto preko 1000 stan. Župa sv. Petra, koja je dugo vremena pripadala zagrebačkoj biskupiji, osnovana je 18. X. 1228, a 1938 imala je 4.600 duša. U blizini kod Dobliča nalazi se ugljenik; u okolici napreduje vinogradarstvo i voćarstvo. — Povijest je mjesta povezana najprije s porodicom plemića Črnomeljskih (von Tschernembl), koji su tu imali kastel, koji je poslije prešao u ruke Frankopana. Osim toga sagradio je tu i njemački viteški red kuću, u kojoj je stanovao komendator. Stanovništvo je u starije vrijeme bilo hrvatsko. Upravitelj grada zamolio je 15. IX. 1575 Nikolu Frankopana, da mu pošalje učitelja za tamošnje stanovništvo; bio je poslan Hrvat Bartol Mavrin, koji je učio svoje učenike pisati glagoljskim i latinskim pismom. Sačuvala se isprava pisana u Č-u glagoljicom 9. IV. 1559. Juraj Frankopan pisao je odatle hrvatskom podbanu Kristoforu Mrnjavčiću pismo, koje završuje riječima: »Dano u našem gradu Černomlju 1602. Georgius de Frangepanibus, comes a Tersat m. p.«. Valvasor kaže o stanovnicima mjesta i okolice, da se »svi odijevaju hrvatski, a i govore hrvatski«.

LIT.: Valvasor EHK, XI., 2. izd., Novo Mesto 1877—79; R. Strohal, Nešto o tako zvanim bijelim Kranjcima, N. Vj. 36., Zagreb 1928.P. G.