ČLANKONOŠCI (Arthropods) su protostomne životinje, koje su se razvile od kolutićavih crva dobivši heteronomnu kolutićavost tijela s postranim člankovitim udovima, koji preuzeše zadaću pokretanja. Kod većine kukaca razviše se još i krila, koja omogućuju život u zraku i na kopnu. Od slivenih prednjih kolutića nastala je glava, u kojoj je smješten mozak i usni otvor, a od udova ticala i čeljusti. Kod pravih se člankonožaca dijeli trup u prsa i zadak. Prsa nose najvažnije udove za kretanje, a zadak je često bez udova. Tijelo zaštićuje čvrsta hitinozna kutikula, koja je na zglobovima tanka, pa se tijelo i udovi mogu svijati, ali samo u jednoj ravnini. Kod nekih postaje kutikula još čvršća od primiješanih vapnenih soli. Taj oklop postaje rastom tijela pretijesan, pa ga člankonožac odbacuje (presvlači se), a pod njim se stvara novi. Na taj kožni kostur pripinju se mišići, koji se kod većine člankonožaca sastoje od poprijeko prutastih mišićnih vlakanaca. Živčevlje počinje u glavi mozgom, koji se spaja s trbušnom moždinom ispod crijeva u nizu ganglijskih pari u svakom kolutiću tijela. Člankonošci kao živahne životinje imaju dobro razvita osjetila, pa su oči kod pravih pripadnika te skupine, mrežaste ili sastavljene, od mnogobrojnih dugih i uskih očica, kojima dobro vide i osjetljivo zamjećuju gibanja u okolišu. Kod raka su statički, a kod kukaca hordotonalni i timpanalni organi. Kemičko osjetilo njuha su dlačice na ticalima u vezi sa sjetilnim stanicama, a za opip služe ticala, pipala čeljusti, vršci udova, čekinje i dlačice u koži, koje su u vezi sa živcima.

Člankonošci imadu prostranu tjelesnu šupljinu, a nastala je od primarne šupljine i coeloma. Povrh probavila na leđima je cjevasto srce, koje prima krv na otvorčiće iz osrđa, a ovo opet od dišnih organa, pa je prema tomu srce arterijsko. Člankonošci različito dišu: veći raci škrgama, kukci uzdušnicama ili trahejama, a paučnjaci plućima ili lepezastim trahejama. Izmetni organi su različiti. Rasplod je ovih životinja spolan, a u nekim samo slučajevima razvijaju se mladi iz neoplođenih jaja, partenogenezom. Spolovi su obično rastavljeni, a spolne žlijezde parne, pa iz njih izlaze pred prohodom kroz kanaliće jaja ili sjeme. Ličinke se preobražavaju.

U člankonožaca pokazuje građa tijela veliku radnu sposobnost, okretnost i snagu, pa se mogu prilagođivati na najrazličitiji način života. Radi opsežnog životnog rada razvio se kod člankonožaca golem broj različitih oblika, koji daleko premašuju broj vrsta ostalih životinja.

Nauka dijeli člankonošce u dvije skupine: 1. u mekonošce ili Malacopoda, koji obuhvataju crvaste mekonošce ili Onychophora (peripatidi) i tromokretalce ili Tardigrada; 2. u prave člankonošce ili Euarthropoda, u koje pripadaju raci ili Crustacea, paučnjaci ili Arachnomorpha, jezičari ili Linguatulida, morski paučnjaci ili Pantopoda i pravi traheati ili Eutracheata (stonošci, strige, beskrilci, kukci).K. B.