ČILINGIROV, Stilijan, * Šumen 26. XI. 1881, bugarski književnik. Pučko, srednje i pedagoško obrazovanje stekao je u rodnom gradu. Najprije je služio kao telegrafist, a zatim je bio učitelj. U povodu pobuna 1899 stao je na stranu naroda, pa je bio otpušten iz službe. Kasnije uči filologiju i pedagogiju na Visokoj školi u Sofiji. Poslije svršenih nauka postade učitelj na II. sofijskoj muškoj gimnaziji, a kasnije prijeđe u Narodnu knjižnicu. G. 1911 kao tajnik progresivno-liberalne stranke uređuje list »Bălgarija«. Izabran je i za narodnog zastupnika u sobranju. Iza balkanskog rata je podravnatelj, a kasnije i ravnatelj knjižnice u Sofiji do 1922. Poslije toga vrši različne službe u prosvjeti. Kao predsjednik Saveza bugarskih pisaca bio je gost hrvatskih književnika u Zagrebu 1942.

G. 1900 izdao je Buketče, knjigu stihova za djecu. G. 1910 izdaje Slavjansku antologiju (u kojoj su zastupani i Hrvati). Slijedi mnoštvo njegovih pjesničkih, beletrističkih, znanstvenih i poučnih djela, među kojima valja spomenuti Ravna Dobrudža, putopisni dojmovi (1920), Hleb naš nasuštnij, roman (1926); Šinel bez pogoni, roman (1926); Deca na Ada, roman (1932); Prva žertva, roman (1935); Neviždan vrag, roman (1936); Balgarskite čitališta predi Osvoboždenije (1931), veliko djelo o bugarskim čitaonicama; Srbite i nie (1930); Protiv čuždite učilišta (1940); Kakvo je Bălgarin dal na drugite narodi (1941); Pomoravlje po srpskim svjedočanstvima — povijesna istraživanja (2. izdanje, Skoplje 1942); Po Makedoniji (Sofija 1942). M. Nikolov ističe, da je najuspjelije djelo Čilingirova roman iz života bugarskih obrtnika memoarističkog značaja: Hleb naš nasuštnij. Č. je vrlo djelatni prosvjetni radnik u najširem smislu riječi; jedan je od najplodnijih bugarskih književnika uopće.

LIT.: S. Ilijev, S. Č. — život i tvorčestvo, Malka encikl. biblioteka br. 71; G. Canev, Pisateli i tvorčestvo, 1932; G. Konstantinov, Bălgarskata literatura sled vojnata (1939); Isti, Tvorci na bălgarskata literatura, Sofija 1941; M. Nikolov, Istorija na bălgarskata literatura (Sofija 1941).I. E.