ČIKA (Cicca, Ciccha, Cicka), kći Dujma i Većenege iz Zadra. Po majci bila je unuka zadarskog priora i prokonzula Madija, a tim u rodu s hrvatskom kraljevskom porodicom, zbog čega je Petar Krešimir IV. poneki put naziva »sestrom«. Poslije nasilne smrti muža Andrije, sina Papova, odluči zajedno sa starijom kćerkom Domnanom povući se u samostan. Budući da u Zadru tada nije bilo samostana, poduze sve, da ga osnuje. Uz prethodno dopuštenje mjesnih crkvenih i građanskih vlasti te bliže rodbine osnova oko 1066 ženski benediktinski samostan uz crkvu sv. Marije, koju joj u tu svrhu ustupiše benediktinci sv. Krševana. Prva opatica novog samostana posta Č., koja ga bogato nadari, a mnogo mu pribavi kupnjom i vezama. Iskoristivši rodbinske veze s hrvatskim kraljevskim dvorom ishodi, da je u Šibeniku na sam Božić 1066 Petar Krešimir podijelio samostanu t. zv. kraljevsku slobodu (imunitet ili indemnitet), po čemu je samostan bio oslobođen svih poreza, daća i sudbenosti svjetovnih vlasti. Tu slobodu potvrdio je na molbu iste opatice Č-e samostanu sv. Marije 8. X. 1087 i kralj Zvonimir. Poslije Čikine smrti naslijedi je kao opatica mlađa kći Većenega oko 1091.

LIT.: F. Rački, Documenta 65—67, 96, 124, 125, 145, 147 i 160; F. Šišić, Povijest Hrvata, Zagreb 1925.M. B-a.