ČESTOSLAVICA (Veronica), opsežan biljni rod iz por. strupnikovka (v.). Pripada mu oko 240 vrsta, koje su dijelom jednogodišnje ili trajne zeleni, a dijelom grmovi. One se odlikuju nasuprotnim listovima i značajno građenim cvjetovima, koji stoje bilo pojedinačno u pazušcima listova, bilo u vršnim ili pazušnim grozdovima ili klasovima. Cvijet se sastoji iz četverodjelne ili peterodjelne časke, zigomorfnog, sulatičnog vjenčića, koji obično lako otpada, 2 prašnika s dugim nitima i iz pestića s nadraslom plodnicom i jasno razvijenim vratom; vjenčić je najvećma koturast — pa tada ima vrlo kratku cijev i na četiri režnja razrezan obod (jer su se 2 najgornje latice potpuno srasle) — rjeđe zvoncu sličan ili dvousnat. Plod je dvogradni, obično plosnati tobolac, srcasta ili okruglasta oblika.

Našoj flori pripada oko 30 vrsta. Najviše su rasprostranjene na pr. vrste V. spicata L., V. Jacquini Baumg. (obje po suhim brdskim livadama i pašnjacima), V. serpyllifolia L. (po livadama, pašnjacima i zapuštenim mjestima), V. hederifolia L. (osobito po poljima), V. chamaedrys L. (po livadama i šumama), V. officinalis L. (po šumama i vrištinama; cijeni se, osobito u pučkom Ijekarstvu, kao veoma ljekovita), V. beccabunga L. (po vlažnim jarcima i potocima), V. anagallis-aquatica L. (po obalama i močvarama) i dr.S. H-ć.