ČAVA, hrvatsko pleme u staroj Gorskoj župi, koje je svoje posjede i naselja imalo oko istoimenoga potoka na području današnjega mjesta Bužima. Pleme je nosilo svoje ime i u množinskom obliku Čavići, pod kojim se češće javlja u društvovnom životu Pounja, osobito Gorske župe. Ono je sagradilo i svoj grad, koji se zvao Čavnik, Čavica ili Čavički, a nalazio se na povišem humku iznad potoka. Bio je tako čvrst, da je poslužio dobro i u obrani od Turaka, kada su šezdesetih godina 16. st. prodirali u područje Gorske župe.

Dio čavskoga zemljišta našao se na početku 14. st. i u rukama kraljevim, i to osobito dio, koji je ležao oko potoka Bužimnice. To je zemljište na osnovi darovnica češće mijenjalo gospodare te je pripadalo i jednoj lozi Frankopana i glasovitom hrvatskom plemiću Jurju Mikuličiću, a preko njega je prešlo i na njegove šurjake Ivana i Petra Keglevića. Ta je znamenita hrvatska porodica prenijela pod konac 15. st. iz Zrmanje svoje sjedište na taj posjed, koji je držala nekoliko desetljeća. Na tom kraljevu dijelu podignut je i tvrdi grad, koji je dobio ime Bužim (Bužin), svakako prema nazivu zemljišta; već samo to čavsko područje nazivalo se i jednim i drugim imenom. Kada se kasnije bužimski dio sasvim odijelio, počelo je točno razlikovanje jednoga posjeda od drugoga. Č. je ostala plemenita općina sa svojim tvrdim gradom, u kojemu je najprije samo pleme, a poslije i hrvatska ratna postrojba držala stalnu posadu. Većinu plemena činili su plemići jednoselci, kojih je sredinom 16. st. bilo oko 40 domova. Među bogatijim posjednicima ističu se Farkašići i Kozli. U čavsku općinu ušli su s vremenom i članovi plemena Kačića, koje je u susjedstvu držalo velik posjed Kostajnicu na području današnjega sela Varoške Rijeke. U Č. je već 1334 zapisana župa s crkvom sv. Klimenta, — posvete vrlo rijetke u pounskim krajevima. Sredinom 16. st. računali su tu crkvu kao bužimsku. Turci su Č-u kao i Bužim osvojili 1576 i kako su na tom zemljištu odmah podignuli džamiju, zaposjeli su ih i naselili ubrzo. Čavsko pleme kao i drugo hrvatsko stanovništvo u dolini prešlo je u velikom broju na islam. Od njih potječe i dio muslimana u današnjem Bužimu, kojemu Č. čini zaselak. Sredinom 15. st. živio je u Zagrebu Marko od Čave ili Čavšaković (de Chawa, Chawschakowych), imućni građanin, dobrotvor stolne crkve zagrebačke.

LIT.: R. Lopašić, Bihać i Bihaćka krajina, Zagreb 1890; L. Thallóczy i S. Barabás, Codex comitum de Blagay, Budimpešta 1867; E. Laszowski, Habsburški spomenici, III., Zagreb 1917; R. Lopašić, Spomenici Hrvatske Krajine, III., Zagreb 1889.S. P-ć.