ČARDAK. Tim imenom naziva se više sela na području Herceg-Bosne (Č. u kotaru Žepče; Č. kod Glamoča, katastralna općina Hasanbegovci; Č. kod Bileća, katastr. opć. Baljke). Važniji je međutim Č., hrvatsko selo 8 km sjeverozapadno od Gradačca (748 kat. stan., 1931). Nazvano je po begovskom č. znamenite obitelji Gradaščevića; taj se č. dizao na otoku usred rječice Tolise. Tu je Husein-kapetan, Zmaj od Bosne, vršio dogovore s fra Ilijom Starčevićem, koji je s kat. narodom bosanske Posavine pomagao Huseinov ustanak protiv Visoke Porte 1831/2. Danas selo Č. ima svoju ekonomiju (od 1908), pučku školu, samostan i lijepu crkvu, koju je osnovao nadbiskup Stadler. U blizini, prema selu Ledenicama, veliko je imanje Vrhbosanske nadbiskupije, koje je kupio također nadbiskup Stadler za uzdržavanje sjemeništa u Travniku i Sarajevu. Uz crkvu u Č-u je sjedište gradačačke župe.

LIT.: Rezultati popisa žiteljstva u B. i H. od g. 1910; M. Prelog, Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, II., Sarajevo 1912; Opći šematizam Katol. crkve u Jugoslaviji, Katol. Tjednik, br. 22., 1942. K. D-ć.