ČAPARAL. U kalifornijskom području američkog holarktisa (Amerika, Kalifornijska regija) vladaju klimske prilike, koje su veoma nalik na prilike u Sredozemlju. To područje, koje se nalazi uz Pacifik, nije oskudno padalinama, ali je raspored padalina takav, da je ljeto dugo (travanj do rujna), vruće i suho, a zima blaga i vlažna. Gotovo ista ta klimska obilježja ima i južno Sredozemlje. Krajevi u kalifornijskoj regiji prekriveni su uglavnom šikarom, visokom jedan do tri metra. Kalifornijska se šikara sastoji pretežno iz tvrdolisnog bilja te je po svojoj fizionomiji veoma nalik na sredozemnu makiju. Kalifornijska šikara zove se čaparal (chaparal, prema španjolskoj riječi chaparra, koja znači »hrastov grm«. Sličnost je s makijom i u tom, što su i jedna i druga formacija sastavljene od bilja iz veoma raznoličnih porodica. Do fizionomske sličnosti došlo je radi konvergentnosti klime, a do sličnosti u bizarnosti sastava zbog sličnih prilika u genezi kalifornijske i sredozemne flore i vegetacije. Zanimljivo je, da je floristički sastav č-a posve drukčiji od florističkog sastava makije. Ono, što su bušini u Sredozemlju, ovdje je kestogubičarka Diplacus glutinosus Nutt. Cytisus vrste Sredozemlja zamjenjuje ovdje glavočika Ericameria arborescens. Sredozemne vrijesove zastupa u č-u slična ružatica Adenostoma fasciculatum Hook et Arn. Č. nalazimo duž kalifornijske obale i na nižim obroncima gorskog lanca Sierra Nevada. Samo na zaštićenim i vlažnijim mjestima, uglavnom u uvalama, nalazimo drveće, odnosno šume. Sva izložena suha mjesta obrasla su čaparalom. U č-u nalazimo na prvom mjestu hrastove, i to dijelom zimzelene (Quercus agrifolia Nee, Q. dumosa Nutt i Q. oblongifolia Torr), a dijelom listopadne (Q. Kellogii Newberry). Za č. je značajna medvjetka: Arciostaphyllos tomentosa Lindl. i A. manzanita Parry, zatim ružičnjača: Adenostoma fastigiatum D. C. i Prunus ilicifolia Walp. Od glavočika nalazimo u č-u rod Ericameria, a iz porodice krkovina Ceanothus cuneatus Nutt. Nadalje nalazimo u č. zastupnike porodica: Anacardiaceae, Resedaceae, Zygophyllaceae, Hydrophyllaceae i Papilionaceae. W. S. Cooper navodi 74 različite vrste grmova, iz kojih je sastavljen č.

LIT.: A. F. W. Schimper i F. C. Faber, Pflanzengeographie auf physiologischer Grundlage, 3. izd., svez 2., 1935; W. S. Cooper, The broad-scierophyll vegetation of California, 1922; F. G. Plummer, Chaparral, 1911.I. P.