ČAJANOV, Aleksandr Vasiljevič, * 1888, profesor poljodjelske ekonomike na poljodjelskoj akademiji, nekad Petrovskoj, sada Timirjazevskoj kraj Moskve (1913—30).

Čajanov je jedan od predstavnika t. zv. »neonarodničeske« struje u ruskoj poljodjelsko-ekonomskoj znanosti. Njegova je zasluga, da je seljačko gospodarstvo znanstveno obrađeno s gledišta poljodjelsko-ekonomskog. Izgrađena je i posebna teorija radnog gospodarstva (trudovoe hozjaistvo), po kojoj sve poslove obavljaju članovi seljačke porodice i koje zbog toga drugačije prosuđuje ekonomičnost i rentabilnost ulaganja rada i kapitala u proizvodnju nego t. zv. kapitalističko gospodarstvo, na kome se upotrebljava plaćeno osoblje. Zbog ove osnovne razlike seljačka (radna) gospodarstva su drugačije uređena nego kapitalistička, pa se na seljačkim gospodarstvima često uzgajaju takvi usjevi, koji su nerentabilni za gospodarstva, koja plaćaju ljudski rad. Isto tako mnoge narodno-ekonomske pojave (na pr. o veličini seljačkih gospodarstava, o cijenama poljodjelskih proizvoda, o cijenama zemljištu, o visini nadnica) odstupaju u seljačkim zemljama od zakona klasične narodne ekonomije baš zbog posebnog značaja seljačkih gospodarstava.

Evropska stručna javnost upoznala se s rezultatima ove poljodjelsko-ekonomske škole poglavito iz radova A. Čajanova, prevedenih na njemački jezik. To su ovi radovi: Die Lehre von der bäuerlichen Wirtschaft, Berlin 1923; Die optimalen Betriebsgrössen in der Landwirtschaft, Berlin 1930. Od ruskih djela (koja nisu prevedena) treba spomenuti Selsko-hozjaistvenaja taksacija, Moskva 1925; Bjudžetnie issledovanija, Moskva 1929.

Primijenivši rezultate nauke o radnom gospodarstvu u zadrugarstvu, Čajanov je znatno produbio teoriju poljopr. zadrugarstva u svome djelu Osnovnie idei i osnovnie formi seljsko-hozjaistvenoj kooperacii, Moskva 1927.

O metodici, kako da se unaprijedi poljoprivreda djelovanjem na volju i znanje seljaka (s pomoću savjetovanja, promičbe, nastave i sl.), govori njegovo djelo Obščestvennaja agronomija, koje je prevedeno na njemački pod naslovom Die Sozialagronomie, Berlin 1924; pod naslovom Socijalna agronomija izišlo je ovo djelo i u Beogradu g. 1928 u prijevodu M. Đurića s njemačkoga.

Na političkom polju Čajanov se istakao kao jedan od vođa Radne seljačke stranke (Trudovaja krestjanskaja partija). Kako se ova stranka protivila izvođenju prinudne kolektivizacije na selu, vlast ju je raspustila g. 1930. Poslije toga vremena nepoznata je sudbina Cajanova.M. K-f.