ČAJ GRČKI, gorski, ljubotenski, macedonski. Pod tim i sličnim imenima upotrebljava narod po Balkanskom poluotoku jednogodišnje izdanke s listovima i cvjetovima biljaka Sideritis clandestina (Ch. et B.) Hayek, S. scardica Gris. i S. Roeseri Boiss. et Heldr. kao i velikog broja prelaznih oblika, koji rastu u krajevima, gdje se križaju areali navedenih vrsta. Sve su to višegodišnje biljke, koje pripadaju porodici usnjača. Za čaj sabrani dijelovi biljaka sastoje se od četverouglaste i gusto dlakave stabljike, na kojoj se nalaze malobrojni pravi listovi i brojne nakupine žućkastih usnatih cvjetova, zaštićenih naročito građenim zelenkasto žutim pricvjetnim listovima. Spomenute vrste roda Sideritis rastu uglavnom na vapnenoj podlozi brdskog i planinskog područja. U svim se nadzemnim dijelovima ovih biljaka nalaze razmjerno velike količine eteričnih ulja, treslovina, sluzi i t. d. Od mineralnih tvari ističu se veće količine željeza i mangana. Ljekovita vrijednost ovih biljaka nije do danas ustanovljena. Upotrebljavaju se uglavnom kao nadomjestak kineskog čaja, a narod vjeruje, da pomažu kod prehlade.

LIT.: F. Kušan, Ljubotenski čaj, Farmaceutski vjesnik 1941.F. K-n.