ČAĐA je najčistiji ugljik u amorfnom stanju. Boje je tamnosive do baršunastocrne. Specifična se težina kreće između 1,65 do 1,8, pa i do 2. Prostorna težina čađe iznosi 30—50 kg/m³, a vrlo se lako zgušćava, tako da prostorna težina one čađe, koja dolazi u prodaju, iznosi 120—200 kg/m³. Promjer zrna poprečno je ispod 0,001 mm, a kod vrlo finih vrsta čađe i mnogo manje, pače do 0,000050 mm. Od veličine zrna zavisi i aktivitet, kao i dubina tona. Aktivitet se obično određuje adsorpcijom metilenskog modrila, otopljenog u vodi. Čađa se u praksi dobiva bilo sagorijevanjem ugljikovodika uz nedovoljan pristup zraka ili termičkom razgradnjom ugljikovodika. Pri visokim temperaturama raspada se, naime, molekula ugljikovodika sve do atomarnog ugljika. — Kao sirovine za dobivanje čađe služe sve vrsti mineralnih i vegetabilnih ulja, smole, različni otpadci iza destilacije i rafinacije, nadalje gorivi plinovi sa sadržajem ugljika i t. d. Što sirovina ima manje ugljika, to je dobivena čađa bolja. Kod sagorijevanja uz nedovoljan pristup zraka dolazi do izražaja osobitost vodika, da brže sagorijeva od ugljika, pa zato se nastoji, da se potonji odmah, čim se izluči, obori na hladnim plohama, čime se polučuju dva važna momenta: 1. izlučeni se ugljik očuva od daljeg utjecaja povišene temperature, pri kojoj bi se izlučene čestice ugljika aglomerirale u veće čestice, čime bi se aktivitet, odnosno finoća zrna umanjila; 2. ohlađeni ugljik ne može izgorjeti, pa se time povećava iskorišćavanje cijeloga rada. Nastala čađa sadržava u sebi neki postotak predestilirane sirovine ili novonastalih spojeva, koji smanjuju njenu vrijednost. Ti se sastojci nazivaju skupnim imenom empireuma, a smije ih biti najviše 0,5%.

Čađa poglavito služi za priređivanje crnih boja i lakova, te u veleobrtu kaučuka kao punilo ili kao sredstvo za pojačavanje kaučuka. Ako je čađa fine vrste, imade kod boja svojstvo da zgušćuje ulje, tako da se s malo čađe već može postići vrlo gusta boja. Kod upotrebe čađe u veleobrtu kaučuka važno je, da čađa ne sadržava željeza, bakra ili njihovih soli, jer ti elementi, odnosno njihovi spojevi, kvare kvalitet kaučuka; pa i pepela kao takvog mora biti što manje, odnosno najviše 0,01—0,1%.

Kod nas se proizvodi čađa u Osijeku i u Kutini. Tvornica u Osijeku proizvodi čađu po postupku nepotpunog sagorijevanja ugljikovodika, u tom slučaju od otpadaka iza destilacije nafte. Čađa se tu skuplja u posebnim komorama, tako da je najfinija ona čađa, koja se istaložila najdalje od vatre. Tvornica u Kutini proizvodi čađu iz zemnog plina (metana), koji se dobiva na Gojilu u blizini Kutine. Radi na principu termičke razgradnje metana, a iz dimnih plinova vadi čađu elektrofiltracijom. Osječka čađa predstavlja posve inaktivnu vrstu čađe, koja se može upotrebljavati samo za prostije vrste boja, a u veleobrtu kaučuka služi samo kao punilo, dok je kutinska čađa finije vrste, pa se može upotrebljavati i za finije boje i lakove, a u veleobrtu kaučuka svrstava se u red poluaktivnih vrsta čađe, koje mogu služiti ne samo kao punilo, već imadu do izvjesne mjere i pojačavajućih svojstva za kaučuk.A. Pe.