CZAJKOWSKI, 1. Józef, * Varšava 1872, poljski slikar. Učio u Münchenu i Parizu; osnivač društva za primijenjenu umjetnost u Poljskoj. Slika portrete, krajolike, genre-slike, profesor lijepih umjetnosti na sveučilištu u Vilnu. Slike: Skice s puta po Holandiji, Pred knjižarom u Parizu, U nedjelju pred crkvom, Oproštaj, Unutrašnjost seoske crkve, U parku, Guslač, Zima. Naročito se posvetio ukrasnoj umjetnosti i arhitekturi.

2. Michal, * Halczyniec kod Berdyceva 1804, † Borki 4. I. 1886, poljski pisac i politički emigrant. Odrastao

među poljskim plemićima u Ukrajini, koji su živjeli bujnim i bučnim životom, provodio mladost u radosti, lovovima i zabavama, pokušao učiti pravo u Varšavi. U ustanku (1831) sudjelovao kao poručnik, emigrirao u Francusku, gdje je (u Parizu) pristupio taboru kneza Adama Czartoryskoga, čiji je bio politički agent u Rimu i u Turskoj. U Parizu izdao 1837 Poiviešci kozackie, zatim u kratkim razmacima (1838—1841) romane: Wernyhora, Kirdżali, Anna, Stefan Czarniecki (najpopularniji roman svoga vremena), Gawędy, Hetman Ukrainy, Owruczanin, Koszowata i Ukrainki. Teme za te romane crpao je iz uspomena i mašte, bez dovoljnoga poznavanja povijesnih činjenica. Romani su mu puni čežnje za Ukrajinom i maštanja o nekadašnjem kozačkom životu. Prevedeni su na francuski, njemački, češki i hrvatski (»Kirdžali«, izdala Matica Hrvatska 1878, prev. Lavoslav Vukelić). Kao agent kneza Adama Czartoryskoga u Turskoj podržavao je žive veze s bosanskim franjevcima i utjecao na izbor kneza Aleksandra u Srbiji, dopisivao s Kossuthom, primio 1850 islam, organizirao kozačke čete kao Mehmed Sadik-efendija, kasnije paša (Sadik-paša), beglerbeg Rumelije, a 1870 nakon neuspjeha u Turskoj primio rusko državljanstvo, živio u Kijevu, ostavio memoare u ruskom jeziku, ustrijelio se u selu Borki.

3. Stanislaw, * Varšava 1878, poljski slikar, učenik Malczewskoga i Wyczólkowskoga u Krakovu, Hertericha u Münchenu te B. Constanta i J. P. Laurensa u Parizu. Slika ponajviše krajolike. Izlagao od 1902 u Poljskoj i izvan Poljske.J. B-ć.