CURCUMA, biljni rod iz por. đumbiri (v.), kojemu pripada preko 30 trajnih zeleni, raširenih u tropskim krajevima Azije i Australije. Kod svih su ovih biljaka vrlo razvijeni podzemni dijelovi, podanci, iz kojih izbijaju nadzemne stabljike sa zbijenim cvatovima žućkastih cvjetova. Cvjetovi su jednosimetrični, s krpastim i usnatim privjescima i s nekoliko neplodnih prašnika, koji su razvijeni u obliku latica. Listovi su obično vrlo veliki i usko ovalni. Zbog izvjesnih tvari u podzemnim dijelovima, a koje se mogu i praktički iskorišćivati, neke se od ovih biljaka uzgajaju već od najstarijih vremena. Takve su vrste: C. longa L. i C. Zedoaria Roscoe, koje danas više i ne dolaze samonikle, nego samo u kulturi na prostranom području tropske istočne Azije. Prva se najviše iskorišćuje zbog žutog mastila, curcumina, indijskog šafrana, koje se nalazi u podanku — Rhizoma Curcumae longae i rotundae. Gomoljasti dijelovi druge vrste odavna se upotrebljavaju kao lijek i začin. Vrste C. angustifolia Roxb. i C. leucorrhiza Roxb. iz Istočne Indije imaju u podanku mnogo škroba te daju istočnoindijski arrow root ili tikhur.F. K-n.

Curcuma longa služi u južnoj Aziji kao začin (žuta boja i oštri okus). Žuta boja c. isto je tako neškodljiva kao na pr. naš šafran. C. se nalazi još u t. zv. »Curry« (»Curry-powder«), oštroj miješanoj mirodiji iz Azije. Najpoznatije je jelo, gdje se upotrebljava »Curry«, t. zv. »indijski obrok riže«. Za evropske prilike »Curry« je u dijetetskom pogledu preoštar začin, koji oštećuje sluznice crijeva, a i jetra.E. M.