A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: češka vjeroispovijest
Svezak: 4
Stranica: 292

ČEŠKA VJEROISPOVIJEST (České vyznání, Confessio bohemica), zajednička vjeroispovijest čeških evangeličkih zajednica, stvorena 1575. Za Maksimilijana II. Česi su u većini napustili husitski utrakvizam, kako je on utvrđen u praškim kompaktatima (1436), i priklonili se »novoutrakvizmu«, vrlo bliskom Lutherovu učenju. Kako su novoutrakvisti 1567 uspjeli, da se članak o kompaktatima briše iz zemaljskih privilegija, a uzalud molili kralja, da im dopusti augsburšku konfesiju, nisu više imali zakonom odobrene vjeroispovijesti. U politički pogodnom trenutku izabere stoga sabor u Pragu 1575 s carevim pristankom odbor, koji je izradio zajedničku vjeroispovijest za sve nekatoličke vjerske zajednice. Ta č. v. osnivala se na starim saborskim zaključcima i nauci obiju glavnih struja u evropskoj reformaciji, a napose je uzela u obzir učenje »Češke braće« (v.) omogućujući donekle slobodan razvoj različitim strujama. Maksimilijan je, doduše, usmeno obećao saborskom poslanstvu, da u pogledu vjere ne će plemstvu praviti smetnja, ali je od toga izuzeo Braću i kraljevske gradove. Napustivši Češku zabranio je, štaviše, da se č. v. tiska, ali je ona i nadalje ostala »duhovnom vezom čeških evangelika«. Tek 1609 uspjelo je »Češkoj braći«, da na osnovu č. v. ishode od Rudolfa II. priznanje t. zv. Majestatom; tim je aktom osnovana zajednička utrakvistička crkva, koja je obuhvatila gotovo sav češki narod. Dalji razvoj u tom pravcu prekinuo je poraz na Bijeloj Gori 1620, a ni 1781 nije patent Josipa II. o toleranciji priznao č. v. Tek 1918 nastala je jedinstvena »češkobratska crkva evangelička« na temelju č. v. i učenja »Češke braće« (prema izdanju Komenskoga 1662).

LIT.: F. Hrejsa, Česká konfese, její vznik, podstata a dějiny, Prag 1912.J. Š-k.