A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Černovice
Svezak: 4
Stranica: 232

ČERNOVICE (rum. Cernăuţi), glavni grad Bukovine na desnoj obali gornjeg Pruta. Grad se razvio na lakom prijelazu preko Pruta i na mjestu, gdje se od puta, koji vodi iz sjeverne Evrope na Crno more, odvaja ogranak za vlašku ravnicu, t. j. Bukurešt i dalje Carigrad. Od 1922 izravno je spojen željeznicom preko Karpata s Kološvarom. Čini se, da je grad postao već u 12 st., ali se prvi put spominje tek početkom 14. st. Č. često mijenjaju gospodare: u početku su pod poljskom vlašću, poslije pripadaju Moldavcima, ponovno Poljacima, pa Austriji, u prvom svjetskom ratu drže ih više puta Rusi, a poslije ovoga rata pripadoše Rumunjima. Kako leži na prometnoj raskrsnici, grad ima veliku vojničku važnost, zbog čega je često osvajan i svaki put teško stradao. Počeo se brže razvijati u 19. st., kad je postao upravno i prosvjetno središte Bukovine, a zbog prednosti položaja razvili su se trgovina i veleobrt (pivarstvo, preradba drva, tkalački veleobrt i dr.). Dok su Č. 1775 imale samo 2280 stan., 1880 imaju 45.600, 1919 g. 91.852, a 1930 već 112.427 stan. Sastav stanovništva je, kao što odgovara položaju i prirodi grada, veoma šaren. Najviše je bilo Židova, koji su imali u rukama gospodarski život, a za njima su dolazili Nijemci, Rumunji, Ukrajinci i Poljaci. Od 1875 Č. imaju sveučilište, sjedište katoličkog nadbiskupa i pravoslavnog vladike. Od građevinskih spomenika ističe se šarena i bogato ukrašena palača vladičanstva i pravoslavna crkva. Grad je dobro uređen, što odgovara njegovu bogatstvu, važnosti i napretku.

LIT.: J. Ionascu, Populatia oraşului Cernăuţi, Bul. statistic al României, Bukurešt 1929; R. Kaindl, Geschichte von Czernovitz von den ältesten Zeiten bis zur Gegenwart, Černovice 1908.J. R-ć.