ČEKINJAŠI (Chaetopoda) su crvi (v.), kolutićavci (v.), kojima strše čekinje iz kolutića tijela kao kutikularne tvorevine jedne jedine stanice u jamicama kožnog epitela. Čekinje mogu biti nasađene na postrane privjeske ili parapodije kod mnogočekinjaša. Parapodiji su dvogranati ili jednogranati ili ih nema. Maločekinjaši, pijavice i zvjezdani nemaju parapodija, pa su im čekinje, ako ih ima, utaknute u jamice kože. Na tijelu čekinjaša vidimo još pipala, škrge i cirre. U čekinjaše ubraja nauka: mnogočekinjaše (Polychaeta), maločekinjaše (Oligochaeta), pijavice (Hirudinea) i zvjezdane (Echiuroidea ili Gephyrea chaetifera). Mnogočekinjaši (v.) su većinom morski oblici, gotovo svi rastavljena spola, a mužjaci se kadšto razlikuju od ženka oblikom tijela, osjetilima i pokretačnim organima, pa tu pojavu u nauci zovemo dimorfizam spolova (Nereis v., palolo v.). Mladi se razvijaju preobražavanjem. Neki prozirni oblici žive na površini mora, ali većina kod obala. Kreću se vijuganjem tijela i pomicanjem parapodija, a hrane se drugim životinjama. Neki su uvučeni u pijesak i mulj, a drugi pričvršćeni u izlučenim cijevima kao cjevaši i hrane se biljnim tvarima, što ih dotjeraju pipci perjanice na glavi u usta. Neki oblici svijetle pipalima, leđnim ljuskama ili kožom. U Jadranu je običan oblik pustenka dlakuša (Hermione hystrix), zatim Hermodice carunculata, koji odbacuje čekinje na podražaj, pa ga se ribari boje. Kod naših morskih obala lijep je cjevaš Spirographis spallanzanii, utaknut u pijesku, pa u mirnoj vodi pruža iz kožnate cijevi prekrasnu perjanicu, a u hercegovačkim spiljama otkrita je Marifugia cavatica. Maločekinjaši (v.) su dvospolci, nemaju parapodija, pa su im čekinje izravno u koži; obični su oblici gujavica (Lumbricus), crvena glibnjača (Tubifex). Pijavice (v.) su bez čekinja, sploštena tijela i dvospolci. Zvjezdani (v.) su čekinjaši valjkasta tijela, kamo pripada zelena kesica (Bonellia viridis) iz Jadrana (→ crvi).K. B.