ČEBYŠEV, Pafnutij Lvovič, * Okatov kod Kaluge 26. V. 1821, † Petrograd 8. XII. 1894, veliki ruski matematičar. G. 1841 svršio sveučilište u Moskvi, a 1847—82 bio sveučilišni profesor u Petrogradu.

Uz Lobačevskoga Č. je bez sumnje najveći ruski matematičar; bavio se vrlo raznovrsnim pitanjima čiste i primijenjene matematike. Osnovni su mu pronalasci iz područja teorije brojeva, računa vjerojatnosti i infinitezimalne analize. Osnivač je jake ruske škole u računu vjerojatnosti i u nauci o najboljoj aproksimaciji funkcija.

U teoriji brojeva (Teoria uravnenij, 1849; Mémoire sur les nombres premiers, 1850) dao je bitan prilog o raspodjeli prim-brojeva dokazavši, da se kvocijent (n) : n/l_n nalazi zatvoren između dva čvrsta broja nezavisna o n (→ aritmetika); prvi je dokazao Bertrandov teorem, da je bar jedan od brojeva n+1, n+2,..., 2 n—1 prim-broj. — U računu vjerojatnosti prvi je strogo dokazao (1846 odn. 1866) važni »zakon velikih brojeva«, od kojega je Bernoullijev princip specijalan slučaj; nadalje je dao temelje t. zv. »graničnih teorema«, u čemu se kasnije toliko proslavio učenik mu Markov.

U Analizi ime Č. vezano je uz binomske integrale, no najvažniji i najoriginalniji prilog sastoji se u tome, što je odredio algebarski polinom stupnju n s koeficijentom 1 uz xⁿ, koji se polinom priljubljuje nuli bolje od ikojeg drugog takvog polinoma; to je t. zv. Čebyševljev polinom, a glasi: T_n (x) ≡ 1/2ⁿ-1 cos (n. arc.cos x); stavi li se još T₀ (x) = 1, onda je 1-t² /1-2tx+t² = T_n(x)∙(2t)ⁿ,

T_{n + 1} (x)-xT_n(x) + ¼ T_n-1 (x) = 0.

Č. polinomi zadovoljavaju diferencijalnu jednadžbu (1—x²)y"—xy'+ny = O. U savezu s tim polinomima proučavao je Č. i crtanje geografskih karata.

Koliko su znanstveni pogledi i interes Č. bili široki, vidi se iz toga, što je on našao i način za izračunavanje obujma broda, konstruirao i stroj za računanje i t. d.

BIBL.: Sveukupna djela Č. izdala su njegova dva najvažnija učenika, A. Markov i N. Sonjin (Oeuvres, Petrograd 1899—1907).Đ. K.