ABECEDARIJI, 1. popisi po abecedi ili alfabetu; 2. početnici u čitanju (lat. discipuli abecedarii); 3. podrugljiv naziv za krajnje ili ekstremne anabaptiste 16. st., koji su čitanje i pisanje smatrali grijehom i znanje svodili na jedini izvor, na nadahnuće Duhom Svetim; 4. lat. psalmi, hymni abecedarii, crkvene pjesme srednjega vijeka, kojima su stihovi ili strofe započinjale redom pod jednim slovom alfabeta, tako da prva riječ prve strofe počinje s A, prva riječ druge strofe slovom B, prva riječ treće strofe sa C i t. d. Bilo je i takvih pjesama, u kojima su se svi stihovi iste strofe započinjali istim slovom alfabetskoga reda, dakle na pr. svi stihovi prve strofe sa A, svi stihovi druge strofe sa B i t. d., na pr. u pjesmi De accipitre et pavone (lat. O kopcu i paunu), ili se ista slova alfabetskoga reda opetuju na početku više strofa, na pr. u pjesmi Lamentum poenitentiae (lat. Pokornička jadikovka). Sačuvalo se takvih pjesama, koje nisu bile razdijeljene u strofe, pa su pojedini stihovi započinjali slovima alfabetskoga reda. Takva je pjesma Audite pueri quam sunt dulces litterae (lat. Čujte, dječaci, kako je slatko učenje), koja se pjevala u rimskim školama 6. st. za pape Grgura Vel. Poznato je mnogo takovih pjesama, kojima se ne zna za autora, na pr. Alexander puer magnus (lat. Aleksandar, veliki dječak), važna po nekim motivima, koji se inače ne nalaze u drugim verzijama priče o Aleksandru Velikom. Poznati sastavljači takvih abecedarskih pjesama jesu Venancije Fortunat i benediktinci Beda Venerabilis i Paulus Diaconus.