A - Elektrika (Svezak I - Svezak V)
A  B  C  Č  Ć  D    Đ  E 
Prelistajte enciklopediju
Natuknica: Đukić
Svezak: 5
Stranica: 530

ĐUKIĆ, 1. Avram, * Gospođinci 10. II. 1844, † Beč 17. III. 1906, austrijski general i srbski povjestničar. Polazio je vojničku školu u Titelu i svršio intendantski tečaj u Beču. Služio je u Beču, Zadru i Pragu. Bavio se i poviešću, proučavajući osobito seobe Srba 1690, titelske šajkaške vojne i madžarske bune 1848, a radio je i na životopisima austrijskih častnika Srba. Ostavio je mnogo rukopisa.

BIBL.: Kad su se Srbi s patrijarhom Arsenijem III. doselili u zemlje madžarske krune? Javor 1891; Tri pisma patrijarha Arsenija III. Crnojevića, LMS 219; Prošlost, ustanova i spomenici ugarskih kraljevih šajkaša, isto 157; Ein Rückblick auf die Geschichte der österreichisch-ungarischen Donauflottille, 1889; Učešće titelskog krajiškog šajkaškog bataljona u austro-turskom ratu 1788—91, LMS 161 i 162; Ustrojstvo c. kr. titelskog krajiškog šajkaškog bataljona za doba narodnog pokreta 1848—49, isto 193, 195, 196 i 204.Sl. P-ć.

2. Branko, * Petrovo Selo Ličko 1899, srbski pjesnik, po zanimanju privatni činovnik u Zagrebu. Objavio je nešto pjesama u časopisima (Misao u Beogradu, Mladost u Zagrebu) i dvie zbirke: Četvrti jahač apokalipse (Beograd 1932), Svetkovina boja i mirisa (Zagreb 1939). Poezija mu je najvećim dielom prodahnuta osjećanjem propadanja, ništavila, smrti kao i tugom za djetinjstvom u selu, porodicom i ostavljenim zavičajem, Likom. Zasićena je bojama i mirisima, koji se počesto doimaju kao težki zadah mrtvačkih svieća.

3. Trifun, * 1899, srbski književnik. Filozofske nauke svršio na sveučilištu u Beogradu, gdje je službovao kao profesor. U časopisima (Misao, SKG i t. d.) objavljivao pjesme, članke o književnosti i t. d. Izdao zbirke: Ovenčani san (Beograd 1933), Ka visinama, Pisma s neba i knjigu pripoviesti Stari vidici (Beograd 1938). Uredio je zbirku domoljubnih pjesama srbskih, slovenskih i hrvatskih pjesnika pod nadpisom Pesme domovini (Beograd 1938), cjelokupna djela Lj. Nenadovića (Beograd 1939) i svoje prepjeve Prešernovih pjesama (u knjižnici Školski pisci, Beograd 1932). Za I. razred viših narodnih škola sastavio jednu Čitanku i jednu Gramatiku srpskohrvatskog jezika.